بسم الله الر حمن الر حيم
SELAM
Nećete ući u džennet dok ne budete vjerovali, a nećete vjerovati dok se ne budete voljeli, a hoćete li da vas uputim na nešto ako budete to praktikovali volit će te se, SIRITE SELAM.
Islam kao cjelokupni sistem života riješio je sva ljudska pitanja koja se tiče njega kao pojedinca a isto tako i kompletne ljudske zajednice. Kao i mnoge druge stvari tako je ljudima bilo i potrebno da imaju jedan pozdrav, islamom propisan, kako bi mogli otpočinjati svoja sastajanja ili u najmanju ruku da jedan drugom izraze poštovanje kada se susretnu na ulici ili nekom drugom mjestu. Možda će neko i reći zašto pisati o selamu kada ga svi znamo ? Razlog je višestruk, jedan i najveći i što je većina muslimana zapostavila svoj pozdrav koji je bolji i vrijedniji od bilo kojeg drugog a oni koji ga praktikuju malo toga poznaju od vrijednosti selama i nagrade za njegovo nazivanje.
Značenje Selama
Pozdravom ljudi jedni drugima žele izreći ukratko riječi sa što ljepšim značenjem i porukom. Uporedimo bilo koji pozdrav sa selamom pa ćemo uočiti da ni jedan nema tako sažeto a ujedno ljepše značenje. Riječ «selam» u našem jeziku znači mir i spas. Pa tako nazivanjem selam mi onome kome nazivamo selam želimo da bude u mir i rahatluku. Želimo da bude rahat i spašen od ezijeta drugih. A zar nije rahatluk i smiraj jedno od dunjalučkih blagodati neprocijenjive vrijednosti ? Koliko bi ljudi na ovoj planeti bilo spremno platiti samo malo rahatluku. Selamom želimo drugima da imaju to veliko zadovoljstvo. Pa i islamski pozdrav je jasan dokaz a je islam vjera dobročinstva i da su muslimani dobročinitelji od samog pozdrava pa na dalje a ne «krvopije» kakvim se danas žele predstaviti.
Propis Selama
O propisu nazivanja selama imam En-Nevei kaže: «Nazivanje selama je sunet a odgovoriti na njega je vadžib-obaveza, ako bi muslimani bili u skupini nazivanje selama bi bilo sunetu-kifaje pa ako jedan dio nazove svi učestvuju u nagradi. Ako je onaj kome se selam naziva sam njemu je obaveza da odgovori, a ako bi bila skupina muslimana onda je odgovor farzi-kifaje, pa ako jedan odgovori sa osatlih spada obaveza. A najbolje je da svi nazovu i svi odgovore.»
Selam je od prava muslimana kod svoga brata
Allahov Poslanik alejhis-selam je rekao: «Pet je stvari koje musliman treba da ispuni prema muslimanu, odazvati na selam, nazdraviti onome ko kihne, odazvati se na poziv, obići bolesnog i ispratiti dženazu.» (Muslim)
Selamo širimo bratsku ljubav
Islam mnogo potencira na zajedništvu i jedinstvu muslimana i zato preporučuje sve ono što vodi ka tome na ispravan način. Jedna od stvari za koje je Poslanik rekao da su od razloga ljubavi muslimana prema muslimanu je i širenje selama. Posalnik alejhis-selam je rekao: «: Nećete ući u džennet dok ne budete vjerovati, a nećete vjerovati dok se ne budete voljeli, a hoćete li da vas uputim na nešto ako budete to praktikovali volit će te se, širite selam.» (Muslim)
Kako se naziva Selam
Najpotpunije je da se kaže ES-SELAM ALEJKUM WE RAHMETULLAHI WE BEREKATUHU. Sunetom nije potvrđeno nešto više od ovoga da se dodaje. A dovoljno je i da se kaže samo ES-SELAMU ALEJKUM ili SELAMUN ALEJKUM.
Kako se odgovara na Selam
Najbolje je da se odgovori sa WE ALEJKUMUS-SELAM WE RAHMETULLAJI WE BEREKATUHU, i sunnetom nije potvrđeno više odo toga. A dovoljno je i reći WE ALEJKUMUS-SELAM.
Nagrada za nazivanje Selama
Allahov Poslanik alejhis-selam je u hadisu kojeg bilježi Ebu Davud i Tirmizi pojasnio nagradu nazivanja selama. Jedne prilike ashabi su sjedili sa Poslanikom alejhis-selam pa je ušao čovjek kazavši es-selamu alejkum, pa su odgovorili a Poslanik alejhis-selam je rekao deset. Potom je ušao čovjek rekavši es-selamu alejkum we rahmetullahi, pa su odgovorili a Poslanik alejhis-selam je rekao dvadeset. Zatim je ušao i treći čovjek i rekao: es-selamu we rahmetullahi we berekaruhu, pa su odgovorili a Poslanik alejhis-selam je rekao: trideset. Riječi, deset, dvadeset i trideset znače broj sevapa. Pa tako za jedan selam možemo zaraditi trideset sevapa-dobrih djela. Pa zar se isplati propuštati toliku nagradu i mijenjati selam nekim beznačajnim i bezvrijednim tuđim pozdravima.
Nazivanje Selama je od prava puta
Ebu Seid el-Hudrij prenosi da je Poslanik alejhis-selam rekao: «Klonite se sjedenja po putevima». Pa su ashabi rekli: Allahov Poslaniče, mi nemamo drugog mjesta na kome bi mogli razgovarati. Na to im on reče: «Pa ako morate sijeliti tu onda dajte putu njegovo pravo.» Rekoše: pa šta je pravo puta ? On reče: « Obaranje pogleda, ne činiti ezijet, odgovoriti na selam naređivati dobro a odvraćati od zla.» (Muttefekun alejhi)
Selam je od najbolje vrste islama
Allahov Poslanik alejhis-selam je upitan koja je vrsta islama najbolja pa je rekao: «Da nekoga nahraniš i da nazivaš selam onome koga znaš i onome koga ne znaš.» (Muttefekun alejh)
Selam je pozdrav stanovnika dženneta
Opisujući stanje stanovnika dženneta Uzvišeni Allah nas obavještava da će njihov pozdrav biti selam, «I njihov pozdrav u džennetu će biti selam.»
Kako je selef shvatao vrijednost Selama
Preneseno je da je Abdullah ibn Omer praktikovao da izađe na ulicu i ode na pijacu samo s jednim razlogom, govoreći:» izlazim radi selama, pa selam nazivam onome koga sretnem.» Pa ako su oni praktikovali da samo radi nazivanja selama izađu na ulicu i pijacu pa šta nas onda sprečava da usput, kada idemop svojim poslovima, nazivamo selam i time zarađujemo dobra djela. Zašto su nam se «osladili» tuđi adeti i pozdravi kada mi imamo kod sebe mnogo bolje ?
Adabi Selama
Islam je tačno precizirao neke lijepe stvari koje bi se trebalo praktikovati prilikom nazivanja selama, a to je:
- lijepo je da onaj koji jaše ili vozi da nazove selam pješaku, manja skupina većoj, onaj koji hoda onome koji sjedi, mlađi starijem.
- Nazvati selam prilikom ulaska u kuću, a ako nema nikoga reći: es-selamu alejna we ala ibadillahis-salihin
- Selam treba nazvati prilikom dolaska i odlaska, rekao je Poslanik alejhis-selam: «Kada neko od vas dođe na sijelo neka nazove selam, pa kada htjedne da ga napusti neka opet nazove selam, i prvi selam nije ništa preči od drugog.» (Ebu Davud)
- Lijepo se i rukovati, rekao je Poslanik: «Ako se susretnu dva muslimana pa se poselame i rukuju bit će im oprošteno prije nego se raziđu.» (Ebu Davud, Tirmizi )
- Nazivati selam i djeci jer je i to bila praksa Allahova Poslanika alejhis-selam.
- Selam nazivati ne previše slabiti niti previše jakim glasom da nebi ometali druge naročito kada ulazimo u džamiju.
Zavist drugih muslimanima zbog Selama
Aiša radijellahu anha prenosi od Poslanika alejhis-selam prenosi da je rekao: «Židovi vam ne zavide ni na čemu kao što vam zavide na selamu i glasnom izgovaranju amin.» (ibn Madže) Ovaj hadis je dokaz da drugi zavide nama na našim adetima s kojima je došao islam i zbog toga nas žele odvojiti oo njih i naučiti nas svojim kako bi što više sličili na njih.
Bolji je onaj ko prvi nazove Selam
Allahov Poslanik alejhis-selam je rekao: «Bolji je onaj koji prvi nazove selam.» (Ebu Davud)
Poslanik alejhis-selam nas uči da se treba natjecati u tome ko će prvi početi selamom. Mnogo je onih koji misle da je otpočinjanje selamom ponižavanje samog sebe pred drugim i uvažavanje istog. Međutim, kako vidimo, u islamu je bolji i vrijedniji onaj koji prvi nazove selam i da je baš u tome veličina osobe i ponos.
U Selamu je bereket
Allahov Poslanik alejhis-selam je rekao: « Kada uđeš u kuću nazovi selam, u tome je bereket za tebe i tvoje ukućane.» (Tirmizi)
Kultura ponašanja prilikom pozdrava
Nažalost, selam koji u sebi nosi i zikr, i dovu, i mir, i spas i svako dobro, zamijenjen je ispraznim pozdravima koji ništa ne znače: kao dobar dan ili zdravo. Šta ako je dan pun razarajućeg vjetra, strahovitog pljuska i užasne grmljavine: kome, tada, lažemo da je dan dobar?! Islam je regulirao sve detalje u ljudskom životu. Svemu je dao potrebnu puninu, važnost i značaj. Islam je čak i pozdravu odredio odgovarajuće mjesto i dao mu konkretnu formu kojom će se ljudi na Zemlji pozdravljati do Sudnjega dana! Ukoliko se sretnu dvije osobe među njima neće biti nikakvog razgovora prije selama. Džabir b. Abdullah, r.a, prenosi predaju u kojoj Poslanik, s.a.v.s, ističe: «Selam ide prije razgovora!» S ovim lancem prenosilaca navodi se predaja u kojoj se kaže: «Nikoga ne pozivajte na jelo, sve dok selam ne nazove!» U predaji Abdullaha b. Omera, r.a, Vjerovjesnik, s.a.v.s, kaže: «Ko počne govoriti prije nazivanja selama, nemojte mu odgovarati!» Zanimljiva je predaja Ebu Hurejre, r.a, u kojoj on kaže: „Ukoliko vam neko bude tražio dopuštenje da uđe, a ne bude nazvao selam, recite mu: „Ne može ući, dok ne donese ključ, a on je selam!“ Čitajući hadise o traženju dozvole jasno se primjećuje da su ashabi prvo nazivali selam a onda tražili dozovolu za ulazak u kuću. Iz prakse naših muslimana da se primijetiti da se nekada dobrano napričaju prije nego selam jedan drugom nazovu. Dakle, bliže je sunnetu prvo selam nazvati a onda početi s pitanjem ili pričom, pa će selam biti uvod za govor, kako primjećuje 'Ali el-Kari, kao što je
tehijjetu-l-mesdžid jedna vrsta uvoda za namaz i boravak u džamiji.
Selam treba nazvati i pri dolasku i pri odlasku
Selam je potrebno nazvati i prilikom dolaska i prilikom odlaska. Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: Kada neko od vas prispije na neko sijelo, neka nazove selam, a kada bude htio da ga napusti, neka opet selam nazove, jer prvi nije preči od posljednjeg!
Na našim prostorima donedavno je, nažalost, ovaj sunnet bio zapostavljan. Naime, selam prilikom dolaska bio je poprilično prakticiran, ali nazivanje selama prilikom odlaska sa sijela, kako primjećuje rahm. Mehmed-ef. Handžić, “bio je potpuno zabačen u našoj zemlji”.
Koliko je ovaj sunnet bio zapostavljen najbolje je potvrđivalo čuđenje Bošnjaka kada bi im neko nazvao selam i prilikom napuštanja sijela. Međutim, u posljednje vrijeme, hvala Allahu Plemenitom, ovaj sunnet uveliko se oživljava i sve je više Bošnjaka koji selam nazivaju i prilikom dolaska i prilikom odlaska sa sijela.
Nazivanje selama ukućanima
Praksa mnogih ljudi bila je da nazovu selam drugima, ali su to izostavljali kada uđu u svoju kuću. Međutim, preporuka Poslanika, s.a.v.s, je da se selam naziva i svojim ukućanima, što će uveliko povećati bereket u kući. Tako Vjerovjesnik, s.a.v.s, savjetujući Enesa b. Malika, r.a, kaže: Sinčiću, kada uđeš svojoj porodici, nazovi im selam, jer je u tome berićet i za tebe i za tvoju porodicu!
Nazivanje selama sami sebi
Ako osoba uđe u kuću ili prostoriju u kojoj nema nikoga, onda će selam uputiti samoj sebi i dobrim Allahovim robovima. To se temelji na predaji Abdullaha b. Omera, r.a, koji je rekao: “Ko uđe u prostoriju u kojoj nema nikoga, neka kaže: Es-Selamu 'alejna ve 'ala 'ibadillahi-s-salihin/Selam neka je na nas i na dobre Allahove robove!”
Nazivanje selama poznatim i nepoznatim
Selam nije privilegija samo onih koje poznajemo, već smo dužni nazivati ih i onima koje ne poznajemo. Abdullah b. 'Amr, r.a, prenosi da je neki čovjek upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s: “Koji je islam najbolji? On mu je odgovorio: Da nahraniš gladnoga i da nazivaš selam onome koga poznaješ i onome koga ne poznaješ!”
Ibn Hadžer el-Askalani navodi neke predaje u kojima se kaže da će jedan od predznaka Sunjeg dana biti da će čovjek prolaziti kroz džamiju a u njoj neće klanjati i da će selamiti samo poznate osobe!
Naravno, postavlja se pitanje kako nazvati selam osobi za koju ne znamo da li je uopće musliman, kada se zna da se nemuslimanu ne upućuje selam. Za to je potrebno imati neko islamsko obilježje koje će nas identificirati kao muslimane. Međutim, ako pretpostavljamo da je neka osoba musliman, mi ćemo mu, kako smatraju brojni učenjaci, nazvati selam.
Nazivanje selama ženama
Utemeljeno je nazivanje selama ženama i obrnuto. To vidimo na temelju predaje Ummihane, r.a, koja je nazvala selam Poslaniku, s.a.v.s, što smo već vidjeli u dijelu koji govori o utemeljnosti merhaba. Takođe, Hasan el-Basri kaže: Žene su selamile ljude!
Esma bint Jezid, r.a, kaže: Allahov Poslanik, s.a.v.s, je prošao pored nas žena i nazvao nam selam!
Nazivanje selama ženama i obrnuto dovodi se samo u pitanje ukoliko postoji mogućnost fitneta i izazivanja bilo čega što bi moglo biti posljedica nekog nemoralnog čina. Tako El-Halimi potcrtava: “Vjerovjesnik, s.a.v.s, bio je neporočan i sačuvan od svake vrste fitneta, pa ko je siguran u sebe neka selam naziva ženama, a ko nije onda je bolje ne nazivati im selam!”
Dakle, radi se o sasijecanju zla u korijenu, pa ako će odgovor na selam osobe suprotnog spola razbuktati ljudske strasti i asocirati osobu na nešto negativno, onda i to postaje pokuđen čin koji treba izbjegavati.
Nazivanje selama djeci
Allahov Poslanik, s.a.v.s, prakticirao je nazivati selam i djeci. Sabit el-Bunnani, iz druge generacije muslimana, prenosi da je Enes b. Malik, r.a, prošao pored djece i nazvao im selam, a onda rekao: Ovako je činio Vjerovjesnik, s.a.v.s.
Ibn Bettal tvrdi da je nazivanje selama preporučljivo stoga što se na taj način djeca privikavaju na islamsku kulturu ponašanja i što se tim činom neutralizira oholost odraslih i manifestira njihova skromnost.
Kako nazvati selam skupu kojem prisustvuju i muslimani i nemuslimani?
Ukoliko na nekom skupu ili sijelu ima i muslimana i nemuslimana, onda će se selam nazvati a time će se podrazumijevati muslimani, s obzirom da se nemuslimanu selam ne naziva. To se temelji na predaji Usame b. Zejda, r.a, u kojoj se kaže da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, prošao pored skupine u kojoj su bili muslimani, idolopoklonici i židovi i selam im nazvao!
Kako pozdraviti nemuslimana?
Vjerovjesnik, s.a.v.s, je, obraćajući se vladarima, u svojim pismima pozdravljao ih na sljedeći način:“ Es-Selamu 'ala menittebe'a-l-huda/Neka je selam na onoga koji slijedi Uputu!“
Poznati muhaddis Abdurrezzak prenosi predaju Katade u kojoj on kaže: „Kada ulazite židovima i kršćanima pozdravite ih na sljedeći način: Es-Selamu 'ala menittebe'a-l-huda!“ Slična je i predaja Ibn ebi Šejbe od Muhammeda b. Sirina.
Svakako, treba izbjegavati pozdrave koji nas poistovjećuju s nevjernicima. Nažalost, selam koji u sebi nosi i zikr, i dovu, i mir, i spas i svako dobro, zamijenjen je ispraznim pozdravima koji ništa ne znače: kao dobar dan ili zdravo. Šta ako je dan pun razarajućeg vjetra, strahovitog pljuska i užasne grmljavine: kome, tada, lažemo da je dan dobar?! Ko to, izuzev Allaha Plemenitog, može učiniti dan lijepim ili ko, izuzev Njega, može učiniti da čovjek bude zdrav i normalan?! Od koga, onda, tražimo da nam dan bude dobar ili da neko bude zdrav?! O tome nisu sigurno razmišljali ni članovi Općinskog vijeća Maglaj, koji su, ne tako davno, ekskomunicirali selam iz upotrebe u državnim institucijama a isprazni dobar dan proglasili međunarodnim pozdravom! Nameće se jasan zaključak: Što praznije glave naših predstavnika, sve će više biti praznih i ispraznih pozdrava u institucijama i na javnim mjestima!!!
Kako nemuslimanu odvratiti na selam?
Ako nemusliman muslimanu nazove selam, odvratiće mu se samo sa 'Alejkum ili Ve 'alejkum, na temelju predaje Enesa b. Malika, r.a, u kojoj je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Ako vam selam nazovu kršćani i židovi, odgovorite im: Ve 'alejkum!
Očito da je tako postupao Allahov Poslanik, s.a.v.s, nakon događaja koji se zbio sa židovima. Naime, Aiša, r.a, prenosi predaju u kojoj kaže: Jedna grupa židova tražila je dopuštenje da uđu Poslaniku, s.a.v.s. Kada su ušli, rekli su: Es-Sammu 'alejkum/Smrt vama!, na što je Aiša, r.a, uzviknula: Naprotiv, neka je na vas smrt i prokletstvo! Vjerovjesnik, s.a.v.s, se, tada, obratio Aiši, r.a: Aiša, Allah, uistinu, voli blagost u svakoj stvari! Ona ga je upitala: A zar nisi čuo šta su oni rekli?! Vjerovjesnik, s.a.v.s, je rekao: Već sam im odgovorio: Ve 'alejkum/I vama!
Dakle, njima se neće odvraćati kompletnim selamom, zato što su skloni varanju, pa će nam, ukoliko nemamo izoštreno uho, poželjeti smrt a mi njima spas. Otuda, iz mjera predostrožnosti, samo će se odvratiti sa: 'Alejkum ili Ve 'alejkum!
Kako uputiti selam preko druge osobe i kako uzvratiti?
Selam se nekome može uputiti i preko druge osobe, što je, uveliko, praksa i naših muslimana. Obično se kaže: Poselami tu i tu osobu! Ili: Prenesi joj selam! i slično. Dakle, selam se može uputiti na razne načine.
Više je predaja koje govore o prenošenju selama preko druge osobe. Aiša, r.a, prenosi da joj je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Džibril ti, uistinu, upućuje selam! Ona je odgovorila: 'Alejhi-s-selamu ve rahmetullah!/Neka je na njega Allahov selam i Njegova milost!
Osoba koja prenosi selam treba znati da je dostavljanje selama obaveza. Komentirajući spomenuti hadis Imam Nevevi je rekao: U ovome hadisu ozakonjeno je slanje selama. Obaveza je onome koji bude zadužen da prenese selam jer je to jedna vrsta emaneta!
Pravilo je odmah odvratiti na selam osobi koja je uputila selam, kao što je to učinila Aiša, r.a, na Džibrilov selam. Međutim, lijepo je, uz odvraćanje na selam osobi koja nam ga je uputila, to isto učiniti i osobi koja nam je selam prenijela. Tako se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, odgovorio osobi koja mu je prenijela selam od svog oca: Ve 'alejke ve 'ala ebike-s-selamu!/I neka je i na tebe i na tvoga oca selam!
U hadisu u kojem je Džibril uputio selam Hatidži, r.a, preko Poslanika, s.a.v.s, ona je odgovorila: Innellahe Huve-s-Selamu, ve Minhu-s-selamu, ve 'alejke ve 'ala Džibrile-s-selamu!/Allah je, zaista, Selam, od Njega je selam, i neka je na tebe i na Džibrila selam!
Kako odvratiti na selam u pismu?
Ako nam neko uputi selam u pismu dužni smo mu, uz selam na koji ćemo mu uzvratiti u našem pismu, uzvratiti odmah dok budemo čitali pismo. Imam Nevevi kaže: “Ako selam dobijemo preko nekog posrednika ili putem pisma, dužni smo istog momenta na selam uzvratiti!”
Da li se selam može nazivati išaretom ruke ili glave?
Selam se može nazvati ili uzvratiti išaretom ruke ili glave kada za to postoji opravdani razlog, kao npr. kada čovjek klanja a neko mu naziva selam, uzvratiće na njega išaretom ili ako se nazove selam gluhonijemom čovjeku, takođe će uzvratiti samo išaretom i sl.
Poslanik, s.a.v.s, zabranio je da se selami išaretom, kako se ne bismo poistovjetili sa židovima i kršćanima. Tirmizi navodi, doduše slabu predaju, u kojoj Vjerovjesnik, s.a.v.s, kaže: Nije naš ko se poistovjećuje s drugima. Nemojte se identificirati sa židovima i kršćanima. Židovski pozdrav je išaret prstima a kršćanski pozdrav je išaret dlanovima/šakama!
Nesai, pak, navodi dobru merfu'- predaju od Džabira, r.a, u kojoj se kaže: Nemojte se pozdravljati židovskim pozdravom. Njihov pozdrav je išaret glavama i rukama!
Zna se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, nazivao ženama selam, kako bilježe u svojim zbirkama Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madže i Darimi, išaretom ruke, ali se pod tim podrazumijeva da je, kako primjećuje Mubarekfuri, napravio sintezu izgovaranja riječima i činjenja išareta rukom! Naime, predaja koju prenosi Esma bint Jezid, r.a, govori o tome da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, naišao u džamiji pored žena i nazvao im selam pokretom ruke, što jasno upućuje da nije želio dekoncentrirati one koji su klanjali ili Kur'an učili, a u sebi je selam nazivao kako žene ne bi glasno uzvraćale na njega i tako, eventualno, izazvale loše misli u glavama muškaraca.
Dakle, nema nikakve smetnje ako se selam nazove riječima i još se to učini pokretom ruke ili glave. Nije dozvoljeno pozdravljati osobu samo pokretom ruke ili glave, kao što su radili židovi i kršćani, bez izgovaranja selama riječima.
Abdullah b. Omer, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, u džamiji u Kubau odvraćao na selam ensarijama i pokretom ruke.
Treba napomenuti da će čovjek nazvati selam pokretom ruke ili glave iz veće udaljenosti, kao npr. kada se vozi u autobusu ili ide drugom stranom ulice i slično. On neće, tada, vikati kako bi selam nazvao, nego će selam nazvati tiho ili usebi, a rukom naišaretiti u znak nazivanja selama. Ovdje je bitno izgovoriti riječi selama, kako bi se Allahovo ime spomenulo i dova učinila jer sam išaret to neće moći ispuniti, a uz to bi se još poistovjetili sa nevjernicima.
Da li se treba rukovati, zagrliti ili poljubiti prilikom nazivanja selama?
Rukovanje je islamski običaj prilikom nazivanja selama. To je Allahov Poslanik, s.a.v.s, preporučio u hadisu koji prenosi Enes b. Malik, r.a, a u kojem se kaže da se jedan čovjek obratio Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, pitanjem: “Allahov Poslaniče, kada jedan od nas sretne svoga brata i prijatelja, hoće li mu se nakloniti?” Poslanik, s.a.v.s, je odgovorio: “Ne!” Čovjek je ponovo upitao: “Hoće li ga zagrliti i poljubiti?” Vjerovjesnik, s.a.v.s, je odgovorio: “Ne!” Tada je spomenuti čovjek ponovo zapitao: “Hoće li ga uzeti za ruku i s njim se rukovati?” Poslanik, s.a.v.s, mu je odgovorio: “Da!”
Rukovanje prilikom selama bila je praksa ashaba. Buharija bilježi da je Katade pitao Enesa, r.a: “Je li rukovanje bilo uobičajeno kod ashaba?” Odgovorio je: “Da!”
Treba napomenuti da će rukovanje rezultirati oprostom grijeha za koje nije potrebno posebno pokajanje. El-Bera' b. 'Azib, r.a, prenosi predaju u kojoj Vjerovjesnik, s.a.v.s, kaže: “Neće se dvojica muslimana sresti i rukovati, a da im se ne oprosti prije nego što se rastanu!”
Postoji i druga predaja od El-Bera' b. 'Aziba, r.a, u kojoj se veli da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: “Kada se sretnu dvojica muslimana, pa se tom prilikom rukuju, zahvale Allahu i istigfar donesu, Allah će im oprostiti!”
Dakle, iz citiranih hadisa da se zaključiti da je rukovanje prilikom selama preporučeno čak se u nekim predajama, koje navode Buhari i Tirmizi, smatra upotpunjenjem našeg pozdrava.
Što se tiče grljenja i ljubljenja ono nije uobičajeno i svakodnevno, ali se dopušta, na temelju nekih predaja koje to navode. Mehmed-ef. Handžić, govoreći o ovoj temi kaže: “Grljenje islam dozvoljava pri povratku s puta, a ljubljenje ruke iz poštovanja prema starijim, takođe, ponekad dozovoljava!”
Aiša, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, zagrlio i poljubio Zejda b. Harisea, r.a, kada se vratio u Medinu. Očito je da se ovdje radi o dolasku s puta Zejda, r.a, kojeg Poslanik islama, s.a.v.s, nije dugo vidio. El-Mubarekfuri, komentirajući ovaj hadis, kaže da se njime utemeljuje dozvola grljenja kada se dolazi s puta.
Običaj je kod nekih naših muslimana da uče salavat prilikom grljenja. To se temelji, doduše, na slabom hadisu od Enesa, r.a, koji bilježi hafiz Ibnu-s-Sunni u svojoj zbirci hadisa.
Što se tiče ljubljenja ruku to nije bila česta pojava, ali se, ipak, navodi da se iz poštovanja prema starijem i učenijem to činilo. Ibn Omer, r.a, prenosi da su ashabi ljubili ruku Poslanika, s.a.v.s, a a Safvan b. 'Assal, r.a, prenosi da su mu židovi ljubili i ruku i nogu.
Hafiz Ibn Hadžer navodi više autentičnih predaja o ljubljenju Poslanikove, s.a.v.s, ruke od strane ashaba i tvrdi da je Imam Malik to smatrao pokuđenim dok su ostali učenjaci to dozvoljavali, pod uvjetom da ljubljenje ruke bude, kako to smatra imam Nevevi, iz poštovanja prema vjeri jednog čovjeka, njegovoj pobožnosti, znanju i časti a ne prema njegovom bogatstvu i dunjalučkim osobinama. Ako je to ljubljenje potaknuto njegovim bogatstvom ili dunjalučkim prestižom onda Nevevi to apsolutno zabranjuje.
Dakle, da zaključimo: stalna praksa Allahovog Poslanika, s.a.v.s, bila je nazivanje selama riječima i rukovanje s onim s kim se selamimo. Što se tiče ljubljenja i grljenja, odnosno ljubljenja ruke, to je prakticirano samo u izuzetnim situacijama.
Zaključak
Dovoljno je napomenuti da je selam pozdrav koji datira od prvog čovjeka na Zemlji i da će biti prakticiran sve do Sudnjeg dana. Ako se uzme u obzir da će jedini pozdrav stanovnika Dženneta biti isključivo selam, onda treba da budemo ponosni što se već na ovom svijetu pozdravljamo džennetskim pozdravom.
Uz to, treba naglasiti da je Poslanik islama, s.a.v.s, dovodio u vezu selam sa ulaskom u Džennet. Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: “Nećete ući u Džennet dok ne budete vjerovali, a nećete vjerovati dok se ne budete međusobno voljeli. Hoćete li da vas uputim na nešto, ukoliko ga budete činili, međusobno ćete se zavoljeti? Širite selam među sobom!”
Abdullah b. Selam, r.a, kaže:“ Čuo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da kaže: “Ljudi širite selam, nahranite gladne, pomažite i pazite rodbinu i klanjajte dok svijet spava, ući ćete u Džennet spašeni!
Zar se, nakon svega navedenog, musliman usuđuje pozdravljati drugim pozdravom osim selamom?!”
Zabranjeno je rukovanje sa osobom drugog spola
Treba naglasiti da se rukovanje prilikom susreta i nazivanja selama odnosi isključivo na osobe istoga spola. Zabranjeno je rukovanje muškarca i žene koji nisu mahrem jedno drugom. To jasno potcrtavaju hafiz Ibn Hadžer i El-Mubarekfuri kada komentiraju hadis o rukovanju među muslimanima naglašavajući da su od ovog propisa izuzete ženske osobe koje nam nisu u prisnoj rodbinskoj vezi i prelijepi dječaci.
Naravno, sve to ima za cilj udaljavanje od svake vrste iskušenja. Budući da islam želi sasjeći svako zlo u samom začetku, onda se taj propis doima sasvim prirodno i razumljivo.
Nažalost, kod nas je bila praksa da se rukuju muškarci i žene. Hvala Allahu, u posljednje vrijeme toga je sve manje. Na tom kursu treba ustrajati i upozoravati jedni druge na to, kako ne bi bespotrebno zapadali u grijehe. Dakle, nema rukovanja ni među rođacima, čak ni među amidžićima ako su suprotnog spola, jer ne spadaju u mahrem osobe.
Sat May 29, 2010 8:02 pm