Hidzama
بسم الله الر حمن الر حيم
Sta je Hidzama ?
Korijen hidzame lezi u arapskom glagolu “hadzeme” sto znaci “sisati,”Kada se spomene “hidzama” to je infinitiv (masder), tj. isisavanje krvi ili pustanje krvi. Izraz “isisavanje” je ispravniji jer se prilikom operacije i desava isisivanje a ne pustanje, mada cemo naci u nasim recenicima da se prevodi sa “pustanje.” Takode hidzama znaci zanimanje, kao sto kazemo bavi se trgovinom ili poljoprivredom reci cemo bavi se hidzamom. Onaj koji se bavi ovim poslom naziva se “hadzdzam” ili “hadzim” kao sto se kaze stolar, hirurg, mesar, itd. Pacijent, tj. onaj koji trazi da mu se pusti krv naziva se “muhtedzim” ili “mahdzum.” Alat, tj. case sa kojima se vrsi hidzama naziva se “mihdzem” a isto se kaze i za skalper.
Hidzama je pustanje, tj. isisavanje krvi pomocu casa koje mogu biti od stakla, plastike, lima li od necega sto se koristilo prije, kao sto je rog od neke zivotinje i slicno. Tajna je u tome sto treba u casi stvoriti vakum, sto se postize pomocu izlvacenja zraka ustima kroz malu cjevcicu, ili pomocu spaljivanja papirica u casi cijim se sagorjevanjem stvara vakum, ili pomocu sprica i pumpica koje su napravljene u novije vrijeme.
Casa se stavi na tijelo (glava, leda, koljeno, tj. mjesto bola), pa kada se stvori vakum u casi ona se prilijepi za kozu i uvlaci je u sebe. Od osobina vakuma je da uvlaci sve u sebe pa tako i koza nabubri pod casom. Ta casa vakumom prikuplja krv koja se nalazi ispod koze i sabira je u taj nabubreni dio pod casom sto ne utjece na venski krvotok.
Suha hidzama
Kao sto smo opisali, prikupljanje krvi vrsi se sa casama koje se postavljaju na oboljela mjesta u trajanju od oko pet minuta. To se ponavlja nekoliko puta. Kao sto smo vec napomenuli, u ovoj hidzami nema pustanja krvi niti sjecenja koze. Na ovaj nacin se bolovi ublazuju a moze da ih potpuno nestane.
Vlazna hidzama
Sto se tice prikupljanja krvi ne razlikuje se od suhe, medutim, kada casa ostane na svom mijestu oko pet minuta, skine se i nasjecka se skalperom po nabubrenom mjestu nekoliko puta (nije odredeno koliko). Zatim se postupak sa casama i vakumom ponovi. Tada vakum pocinje da isisava necistu krv ispod koze, koja je bila uzrok bola ili bolesti kod covjeka. Sa ovom kratkom operacijom od 15-tak minuta uz Allahovu pomoc u vecini slucajeva bolovi potpuno nestaju. Ova krv je toliko necista da se veoma brzo grusa. Nekada se desi da ta krv nije iste krvne grupe kao sto je zdrava krv u venama kod te osobe. Neki je smatraju zbog njene necistoce i pokvarenosti kao krv menustruacije. Sa ovom krvlju ne izade vise od 5% zdrave krvi.
Historijat
Procedura je poznata u tradicionalnim liječenjima Babilonaca, zatim Malajaca gdje se naziva "bekam", Kine pod nazivom "gua-ša", te Arapa "hidžama". Nakon što je preporučena od strane Poslanika Muhammeda s.a.v.s., koji je prema navodima u brojnim hadisima, ostavio preporuke za vrijeme i načine izvođenja hidžame, ona nastaje na tlu Medine kao jedna specifična i blagotvorna metoda liječenja. Na ovaj način hidžama postaje sunet.
Halat-Pribor
Kao posudice za hidžamu su korišteni životinjski rogovi, zatim različite posudice u obliku šoljica, koje su bile od bambusa, metala, kasnije od stakla, a u novije vrijeme i plastike. Vakum je u ranije vrijeme dobijan isisavanjem zraka iz životinjskoga roga čiji je široki kraj bio postavljen na kožu pacijenta. Drugi način dobijanja vakuma u posudicama je sagorijevanjem komadića papira ili vate. Najsavremenija oprema postiže vakum pomoću pumpe.
Zarezivanje kože rađeno je ranije oštrim kamnom, različitim nožićima i žiletima. Danas se radi hirurškim skalpelom.
Kako se hidžama izvodi
Izvodi tako da se na kožu, na raznim mjestima po tijelu, postave posudice. U njima se na različit način isisavanjem zraka dobije vakum. Na taj način se, koža i potkožne strukture, pod djelovanjem vakuma djelomično usišu u posudice, što izaziva nakupljanje krvi u tom području - tzv. hiperemiju.
Nakon što se posudice skinu, evidentira se crveni trag podkožno nakupljene krvi, koji neko vrijeme ostaje.
Ukoliko se oštrim instrumentom naprave ubodi ili plitki i mali rezovi na koži, a potom se posudice sa vakumom ponovo apliciraju, dolazi do isisavanja krvi u njih. Ona je u početku jako tamna, venska, a aplikacija vakuma se ponavlja sve dok krv ne postane svjetlija.
Necista krv - stvarnost ili legenda?
Smatra se, da je krv koja leži pod kožom puna toksina i da to može izazvati bolnost. Oni se na pomenuti način evakuiraju iz organizma.
Savremene naučne medicinske studije, koje se provode u svijetu, pokazale su da postoji evidentna razlika u sastavu kapilarne krvi uzete iz prsta (odakle se obično uzima za analizu) i one uzete prilikom hidžame. Laboratorijski nalazi pokazuju tu razliku.
Cemu sluzi hidžama?
Metoda je korisna protiv bolova u ramenu, leđima, glavi, licu, grlu, uhu, nosu i očima, te u drugim područjima. Hidžama, prema tradiocionalnom medicinskom tumačenju, ima ulogu u zagrijavanju i regulaciji protoka energije u krvi, raspršujući hladnoću, vlagu, toksine i vjetar. Smanjuje otok i bol.
Sljedeća stanja dobro reaguju na hidžamu: oboljenja uzrokovana vlagom kao bol u krstima, lumbago, išijas, bol u rukama ramenima, bol u nogama i mišićima, stomačni bolovi sa povraćanjem, glavolje, migrene, nesanica i sl.
HIDŽAMA I NJENO MJESTO U SUNNETU BOŽIJEG POSLANIKA, S.A.V.S.
Da bi saznali efikasnost i djelotvornost hidžame ne samo da je nužno naosnovu naučnih i egzaktnih istraživanja doći do tih podataka, već je skoro jednakovažno, za one koji se osjećaju sljedbenicima Božijeg Poslanika, s.a.v.s., saznati kakvoje njegovo mišljenje o ovom načinu liječenja, da li ono spada u njegov sunnet i akospada da li smo zbog toga obavezni koristiti ovaj način liječenja.Prije nego što navedemo hadise koji govore o hidžami nezaobilazno je rećinešto više o sunnetu Božijeg Poslanika, s.a.v.s., i njegovoj normativnosti.
1. NORMATIVNOST POSLANIKOVA, S.A.V.S., SUNNETA
Lako su islamski znanstvenici u velikoj mjeri saglasni u definiranju sunneta,drugog izvora islama, pa tako za znanstvenike hadisa sunnet označava sve ono što jeBožiji Poslanik, s.a.v.s., govorio, radio, prećutno odobravao, kao i njegove tjelesne imoralne osobine, odnosno cjelokupni njegov uzorni život, kako prije, tako i poslijeprimanja prve Objave, ipak su velike razlike među njima u poimanju da li je sve onošto se imenuje pojmom sunnet uistinu normativno, ili u tome treba praviti razliku.O nužnoj podjeli sunneta s obzirom na normativnost govorili su i pisali: IbnKutejbe (u. 276. po H.), el-Karafi (u. 684. po H.), Ibn Kajjim el-Dževzijje (u. 751.),Šah Velijullah ed-Dihlevi (u. 1176. po H.), Rešid Rida (u. 1354. po H.), MahmudŠeltut (u. 1383. po H.), et-Tahir ibn Ašur, Jusuf el-Karedavi i dr.1 Ovi autori kojismatraju da je nužno napraviti distinkciju unutar sunneta Allahova Poslanika (alejhisselam)s obzirom na njegovu normativnost kažu:
Nemaju sve riječi, djela i odobrenja koja se prenose od Božijeg Poslanika(alejhis-selam) zakonodavnu snagu, niti se traži da ih sve šerijatski obavezniciispoštuju, jer je Poslanik (alejhis-selam) čovjek poput ostalih ljudi, a Allah (džellešanuhu) ga je odabrao da uputi ljude i da ih vodi pravim putem. Allah (dželle šanuhu)kaže:
{ قُلْ إِنَّمَا أَنَا بَشَرٌ مِثْلُكُمْ يُوحَى إِلَيَّ…}Reci: “Ja sam čovjek kao i vi, meni se objavljuje…”21 Više v.: Dr. Yùsuf al-Qaraèàwì, «al-Çànib at-tašrì‘ì fì as-sunna an-nabawiyya»,as-Sunna an-nabawiyya wa manhaçuhà fì binà' al-ma‘rifa wa al-úaèàra (nadwa),‘Ammàn, 1992., str. 985.2 Kur’àn, al-Kahf, 110.
POTVRDA O HIDZAMI (Hadisi)
• Biljezi Buharija od Ibn Abbasa da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Lijek je u trome: medu, hidzami i kejju a ja zabranjujem svome ummetu kejj” (Buhari, 5680).
• Biljezi Buharija od Dzabira ibn Abdillaha da je cuo kako Poslanik, s.a.v.s., kaze: “Ako ima lijeka u onome cime se vi lijecite onda ga ima u hidzami, medu i kejju, a ja ne volim da se zigosem”(Buhari, 5683).
• Biljezi Ibn Madze od Ebu Hurejre, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ako ima dobra u onome cime se lijecite, onda ga ima u hidzami”(Ebu Davud, 3758 i Ibn Madze 3476).
• Biljezi Ebu Davud od Ebu Hurejre, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ko uradi hidzamu 17,19 i 21 (hidzretskog mjeseca) bice mu lijek za svaku bolest”(Ebu Davud, 3861).
• Biljezi Nesaija od Semure ibn Dzunduba da je rekao: “Bio sam kod Poslanika, s.a.v.s., kada je pozvao hadzdzama da mu radi hidzamu, pa je on postavio case i u tom trenutku usao je jedan beduin iz plemena Fezzare pa je upitao: ‘Sta je ovo Boziji Poslanice, ovaj ti sijece kozu?!’ Poslanik, s.a.v.s., mu odgovori: “Ovo je hidzama.” Beduin ponovo upita: ‘A sta je to hidzama?’ Poslanik, s.a.v.s., mu odgovori: “Hidzama je najbolji lijek kojim se lijece ljudi”(Ahmed u Musnebu, 20096).
Hadisi u kojima se spominje gdje je i kada Poslanik, s.a.v.s., radio hidzamu
• Biljezi Ahmed u hadisu koji je sahih od Enesa ibn Malika, da je rekao: “Poslanik, s.a.v.s., je radio hidzamu na tri mjesta, dvije case na zatiljku (iza usiju) i jednu na plecima (izmedu ramena) (Ahmed u Musnedu 12191, Ebu Davud 3859).
• Biljezi Buharija od Ibn Abassa da je rekao: “Poslanik, s.a.v.s., je radio hidzamu a bio je u ihramima, i postio je”( Buhari 1938 i Muslim 1202).
• Biljezi Ebu Davud u hadisu koji je sahih od Dzabira ibn Abdillaha da je Poslanik, s.a.v.s., radio hidzamu na kuku (Ebu Davud 3863).
• Biljezi Ibn Madze u hadisu koji je sahih od Dzabira ibn Abdillaha da je Poslanik, s.a.v.s., uradio hidzamu na vrhu stopala jer ga je bio uganuo (Ibn Madze 3485).
• Biljezi Ibn Dzerir u hadisu koji je sahih od Abdullaha ibn Dzafera da je Poslanik, s.a.v.s., uradio hidzamu na vrhu cela nakon sto mu je podmetnut otrov u pecenoj ovci poslije bitke na Hajberu (Tehzibul asar 1/525).
• Slozili su se ucenjaci i ljekari da su koristi od hidzame vece ako se ona uradi u drugoj polovini hidzretskog mjeseca, a dokaz za to je hadis kojeg Ebu Davud biljezi od Ebu Hurejre, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ko uradi hidzamu 17,19 i 21 bice mu ona lijek za svaku bolest”(Ebu Davud, 3861).
• Sto se tice dana u sedmici nema nijedan vjerodostojan hadis koji upucuje na njih. Zato hidzamu treba raditi ne obaziruci se da li je petak, ili ponedeljak ili koji drugi dan. Hadisi koji hvale neke dane a u drugima nagovjestavaju zlo su daif (slabi). Npr. hadis: “Zaista petkom ima trenutak pa ko uradi hidzamu u njemu umrijece”(Fejdul-Kadir, 2/470), ili “Ako se podudari utorak sa 17-tim u mjesecu, bit ce to lijek za jednu godinu”(Medzmeu-zvaid, babu mewdiul-hidzameti).
• Sto se tice trenutaka u danu neki smatraju vrijeme izmedu podne i ikindije pohvaljenim za hidzamu. Neki su je radili poslije aksama, dok treci kazu da je to najbolje raditi odmah poslije izlaska sunca. Medutim, vidjeli smo da je Poslanik, s.a.v.s., radio hidzamu kada je otrovan, radio je na kuku i na stopalu radi iscasenja, takode na glavi radi glavobolje, a ne spominje se da je sacekao odredeni datum, dan, sat ili trenutak. Zbog toga ne treba obracati paznju na ova vremena, hidzama ce, ako Allah da, biti od koristi kad god da se uradi, kao sto se prenosi da su ashabi i poznati alimi radili hidzamu u svim vremenima kada su imali potrebe za njom, osim sto se spominje da su neki gledali da to bude neparni dan (1,3…5…17..itd).
Ostale pojedinosti koje su vezane za hidzamu
• Mnogi kazu da zena ne treba da radi hidzamu, tvrdeci da je njen mjesecni ciklus (menstruacija) cisti od neciste krvi. Medutim, to nije tacno. Krv koja se nalazi npr. u ramenu pod kozom nema nikakve veze sa krvlju menstruacije. Poznato je da su ashabijjke (zene drugova Poslanika, s.a.v.s.) radile hidzamu, te da su je zene radile kroz istoriju a i danas je rade, a i ja sam je radio nekim starijim zenama pa s toga ove tvrdnje nemaju nikakvu osnovu.
Treba spomenuti da hidzamu mogu raditi osobe svih uzrasta i svih zanimanja, a posebno sportasi borilackih vjestina koji su dosta puta dobili udarac u glavu i na drugim mjestima na tjelu, a takoder i oni koji su radili teske poslove u svom zivotu, te oni koji su imali tokom rata teska ranjavanja pa je vjerovatno ostalo zgrusane krvi na mjestu ranjavanja a hidzama to uz Allahovu pomoc otklanja.
Primjetiti cemo, takoder, da se mnoge firme u Americi, Njemackoj, Singapuru i drugim mjestima pocinju natjecati u proizvodnji potrebnog pribora za hidzamu. Vec se mogu vidjeti na trzistu posebne specijalne torbe sa medicinskom opremom za hidzamu.
Sat May 29, 2010 8:49 pm